Projekt FEP – Financial Education Pathways – Istraživanje učinkovitosti različitih obrazovnih puteva u financijskom opismenjavanju učenika institucionalni je istraživački projekt Sveučilišta u Dubrovniku koji se provodi na Ekonomskom fakultetu, pod vodstvom prof. dr. sc. Tonćija Svilokosa. Projekt je zamišljen kao četverogodišnje istraživanje u trajanju od 48 mjeseci, a njegova je središnja tema financijska pismenost mladih, odnosno ispitivanje koliko su različiti oblici financijske edukacije učinkoviti u podizanju razine znanja, razumijevanja i odgovornog financijskog ponašanja kod učenika prvih razreda srednjih škola. Geografski je projekt usmjeren na područje Dubrovačko-neretvanske županije. 

Temeljna ideja projekta polazi od činjenice da financijska pismenost danas više nije samo poželjna dodatna kompetencija, nego važan preduvjet za snalaženje u suvremenom ekonomskom okruženju. Mladi su svakodnevno izloženi utjecajima potrošačke kulture, digitalnim oblicima plaćanja, kreditnim i štednim proizvodima, online kupnji, financijskim prijevarama i različitim oblicima investicijskih poruka, a pritom nerijetko nemaju dovoljno razvijena znanja i vještine za odgovorno donošenje financijskih odluka. Projekt FEP zato ne želi ostati na općoj tvrdnji da je financijsko obrazovanje važno, nego želi dati svoj doprinos tako da se empirijski utvrdi koji obrazovni pristup daje bolje rezultate: klasične strukturirane radionice ili korištenje mobilne edukativne aplikacije. 

Projekt ima pet jasno definiranih ciljeva. Prvi je utvrditi trenutnu razinu financijske pismenosti učenika prvih razreda srednjih škola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Drugi cilj je razviti mobilni digitalni alat za učenje o osobnim financijama, i to na participativan način, uz uključivanje samih učenika u oblikovanje sadržaja i funkcionalnosti aplikacije. Treći cilj odnosi se na povećanje financijske pismenosti sudionika radionica i korisnika aplikacije, dok je četvrti cilj evaluirati učinkovitost različitih pristupa edukaciji o financijskoj pismenosti primjenom eksperimentalnog dizajna. Peti cilj jest izraditi preporuke i smjernice za nositelje politika i institucije koje djeluju u području financijskog opismenjavanja mladih.

Metodološki, projekt se temelji na mješovitom istraživačkom pristupu, s dominantno kvantitativnom komponentom u obliku longitudinalnog panel-istraživanja, uz kvalitativne elemente koji se koriste u fazi razvoja edukativne aplikacije i pri interpretaciji rezultata. Ciljana skupina su učenici prvih razreda srednjih škola, a u prvoj godini planiran je uzorak od približno 300 učenika, raspoređenih u tri skupine: skupinu koja prolazi edukaciju kroz radionice, skupinu koja koristi aplikaciju te kontrolnu skupinu bez obrazovne intervencije. U prvoj fazi projekta provodi se inicijalno testiranje razine financijske pismenosti, a paralelno se kroz radionice i fokusirane rasprave prikupljaju prijedlozi učenika za razvoj aplikacije. U drugoj i trećoj godini provodi se obrazovna intervencija, a u četvrtoj završno testiranje i statistička analiza rezultata. Projekt također predviđa usporedbu dobivenih nalaza s rezultatima ranijeg istraživanja FORCA iz 2017. godine, čime se otvara prostor za vremensku i sadržajnu komparaciju promjena u razini financijske pismenosti mladih.  

Posebna vrijednost projekta leži u njegovoj organizaciji kroz pet radnih paketa, koji zajedno pokrivaju sve ključne dimenzije provedbe. WP1 – Upravljanje projektom obuhvaća koordinaciju aktivnosti, početne i periodične sastanke tima, financijsko praćenje i unutarnje praćenje uspješnosti provedbe. Taj paket osigurava da projekt ne ostane samo na dobroj ideji, nego da se vodi sustavno i odgovorno. WP2 – Vidljivost projekta usmjeren je na mrežnu stranicu projekta, medijsku prisutnost, objavu stručnih i znanstvenih radova te širenje rezultata projekta prema javnosti i obrazovnim ustanovama. U isti paket uklapa se i planirana objava edukativne aplikacije.

WP3 – Razvoj istraživanja čini istraživačku jezgru projekta. U njemu se razvijaju i validiraju početni upitnici, provodi inicijalno istraživanje, organiziraju fokus-grupe s učenicima radi razvoja aplikacije te pripremaju prvi znanstveni outputi, uključujući usporedbu s rezultatima projekta FORCA. WP4 – Razvoj i primjena edukativnih alata usmjeren je na razvoj prototipa mobilne aplikacije, pilot-testiranje, reviziju alata, provedbu radionica i organizaciju korištenja aplikacije među učenicima. U tom paketu edukacija dobiva svoj konkretan oblik. Konačno, WP5 – Analiza podataka obuhvaća statističku obradu rezultata, izradu znanstvenih i stručnih radova, sudjelovanje na konferencijama te izradu preporuka za obrazovne politike i donositelje odluka. Tako je projekt postavljen tako da od početne ideje vodi prema znanstvenim spoznajama, praktičnom alatu i širem društvenom učinku.

Sadržaj edukativnih radionica dodatno pokazuje da projekt nije zamišljen usko, nego životno i primjenjivo. U planiranim radionicama predviđene su teme poput razlikovanja potreba i želja, utjecaja influencera i društvenih mreža na potrošnju, vođenja osobnog budžeta, odnosa štednje i duga, razumijevanja učinka kamata, razlika između debitnih i kreditnih kartica, inflacije, financijske slobode, investiranja, odnosa rizika i prinosa, diverzifikacije i prepoznavanja financijskih prijevara. Time se učenicima pristupa ne samo kroz apstraktno “znanje o novcu”, nego kroz konkretne životne situacije i odluke koje će ih vrlo brzo pratiti i izvan škole. 

Očekivani rezultati projekta višestruki su. Na znanstvenoj razini očekuju se novi empirijski uvidi o financijskoj pismenosti mladih, objava znanstvenih radova i razvoj istraživačkih kapaciteta Sveučilišta u Dubrovniku. Na razvojnoj razini očekuje se izrada funkcionalne mobilne edukativne aplikacije koja će moći ostati u uporabi i nakon završetka projekta. Na društvenoj i obrazovnoj razini projekt bi trebao proizvesti konkretne preporuke za škole, obrazovne institucije i javne politike u području financijske pismenosti. Ukratko, FEP nije projekt koji samo mjeri problem; on istodobno pokušava razumjeti stanje, testirati rješenja i ponuditi alat koji može imati trajniju vrijednost za obrazovni sustav i mlade korisnike.